Zenička Čimburijada predstavlja jedan od najživopisnijih običaja koji odražava bogatu tradiciju i nematerijalnu baštinu zeničkog kraja. Ovaj običaj odnosi se na obilježavanje prvog dana proljeća, gdje Zeničani ranim jutrom, okupljajući se sa članovima svojih porodica, prijateljima i radnim kolegama na obalama rijeke Bosne, pozdravljaju proljeće, te pripremaju jelo koje se zove Čimbur. Čimburijada međutim, nije samo gastronomski događaj, već i prilika da se obnovi i očuva zajedništvo, ljubav prema tradiciji, te ojačaju socijalni i kulturni odnosi među stanovnicima ovog kraja. Kroz bogatstvo programa, izložbi, nastupa i, naravno, pripreme čimbura, zenička Čimburijada postaje i atraktivna turistička atrakcija, koja iz godine u godinu privlači sve više stranih i domaćih turista.
Pored atraktivnosti kojom privlači turiste, Čimburijada u Zenici počela je plijeniti i pažnju akademske zajednice, kako Univerziteta u Zenici, konkretno Filozofskog fakulteta, tako i univerziteta u Hrvatskoj i Sloveniji. Jedan od značajnih doprinosa proučavanju ovog običaja dolazi od Alena Šabanovića, studenta trećeg ciklusa studija na Sveučilištu u Zadru, te višeg asistenta na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Zenici, koji je za temu svoje doktorske disertacije uzeo upravo temu pod naslovom “Zenička Čimburijada: povijesno-antropološka analiza stvaranja baštine” Njegovo istraživanje Čimburijadu posmatra iz ugla stvaranja nematerijalne kulturne baštine te se temelji na interdisciplinarnom pristupu koji obuhvata historijski i antropološki aspekt istraživanja. Kroz istraživanje historijskog konteksta Zenice 20. stoljeća, te intervjuisanje aktera Zeničke Čimburijade, Šabanović nastoji ustanoviti, koji su ključni događaji i promjene u kontekstu grada utjecali na stvaranje statusa Čimburijade koji ona ima danas. Podsjećamo, da je Čimburijada 2024. godine i uvrštena na Listu nematerijalne kulturne baštine na nivou FBiH i BiH, te time postala prvi oblik nematerijalne kulturne baštine koji je dobio takav status u ZDK. Šabanovićevo istraživanje početkom oktobra 2025. godine prošlo je i jednu od ključnih faza istraživanja na doktorskom studiju. Pred komisijom imenovanom od strane Senata Sveučilišta u Zadru, Šabanović je odbranio i sinopsis disertacije, čime se u potpunosti precizira tema te način kojim će nastaviti istraživanje Čimburijade u Zenici. U konačnici, ovo istraživanje imat će i mnogo širi društveni značaj za samu Zenicu, gdje će se Čimburijada razmatrati i u okvirima stvaranja lokalnog identiteta grada kroz prizmu nematerijalne kulturne baštine i njene uloge u oblasti turizma. Za turizam, Zenička Čimburijada ima poseban značaj jer predstavlja jedinstven kulturni proizvod koji privlaći posjetitelje ne samo iz BiH, već i iz drugih zemalja. Nematerijalna kulturna baština, poput Čimburijade, ne samo da obogaćuje turističku ponudu, već doprinosi i jačanju prepoznatljivosti regije, stvarajući most između tradicije i modernog turizma.